Po političkoj teoriji, njihov osnovni smisao leži u jačanju uticaja birača na personalni sastav parlamenta, čime se težište odlučivanja sa partijskih vrhova pomjera ka građanima. U tom kontekstu, otvorene liste se posmatraju kao potencijalni korektiv partitokratije, jer ograničavaju monopol partija nad političkim karijerama. Ipak, iskustva drugih zemalja ukazuju da one nijesu univerzalno rješenje, već mehanizam čiji efekti zavise od šireg institucionalnog i političkog okvira, ali i cjelokupnog društvenog ambijenta.
Otvorene liste vraćaju izbor poslanika i odbornika u ruke građana, smatra Srđan Perić iz Pokreta Preokret. Kako je naglasio, tada se tačno zna, imenom i prezimenom, ko koga predstavlja i ko za šta odgovara.
– Građanin može da prati rad svog izabranog predstavnika, da ga pita, da ga kritikuje i da mu uskrati povjerenje na narednim izborima ako ga iznevjeri. Sa otvorenim listama prestaje komfor neodgovornosti. Poslanik ili odbornik koji pogazi riječ i glasa suprotno interesu građana ne može se sakriti iza partije. Kazna može doći na izborima, direktno i jasno. To je suština političke odgovornosti. Otvorene liste unijele bi stvarnu dinamiku u parlamentarni život. Povećala bi se uloga građana kao korektiva besmislenim raspravama koje služe za međupartijska nadgornjavanja i lično pozicioniranje. Sistem otvorenih lista zapravo bi vratio moć građaninu. Parlament bi tada više ličio na mjesto odlučivanja u javnom interesu, a manje na pozornicu partijskih kalkulacija – kazao je Perić za "Dan".